3.8. Alternativni izvori

Size: px
Start display at page:

Download "3.8. Alternativni izvori"

Transcription

1 3.8. Alternativni izvori 1

2 3.8. Alternativni izvori 2

3 3.8. Alternativni izvori 3

4 3.8. Alternativni izvori 4

5 3.8. Alternativni izvori 5

6 3.8. Alternativni izvori 6

7 3.8. Alternativni izvori ZAKLJUČAK Energija iz fosilnih goriva je omogućila vrtoglav razvoj civilizacije u proteklom periodu Kraj perioda izobilja jeftine energije je na vidiku Povećati energetsku efikasnost Alternativni izvori energije 7

8 4. MEĐUNARODNI SPORAZUMI OD ZNAČAJA ZA ZAŠTITU ŽIVOTNE SREDINE I ODRŽIVI RAZVOJ 8

9 4.1. Značaj inženjera zaštite životne sredine Osnovano godine od strane inženjera, pravnika, studenata, mladih i malo starijih ljubitelja životne sredine. Organizovani i udruženi oko zajedničke vizije bolje i zdravije budućnosti u kojoj će se životna sredina poštovati i ceniti, a ne eksploatisati i uništavati, članovi udruženja svojim aktivnim radom doprinose razvoju ekološke svesti, očuvanju i unapređenju životne sredine i postizanju održivog razvoja u Srbiji. Oblasti delovanja Lokalno Regionalno Međunarodno Zaštita Voda Mobilna laboratorija za ispitivanje površinskih vodotokova Energetska efikasnost Zdravlje i životna sredina Zaštita biodiverzitata Upravljanje otpadom i reciklaža 9

10 4.1. Značaj inženjera zaštite životne sredine Stokholm, Švedska, Jun Prva UN konferencija o pitanjima globalne životne sredine Početak formiranja globalnih politika zaštite životne sredine i shvatanja globalnih ekoloških problema. Diskusija o stanju globalne životne sredine Predstavnici 113 zemalja, 19 među-vladinih agencija i preko 400 nacionalnih i nevladinih agencija Deklaracija od 26 principa Akcioni plan od 109 predloga Rezolucija 10

11 4.2. Najznačajnije konvencje i protokoli relevantni za održivi razvoj 1971: Convention on Wetlans of International Importance, especiallz as Waterfowl Habitat ("Ramsar Convention") 1973: Convention on International Trade in Endangered Species of Wild Fauna and Flora (CITES) 1982: Protocol to Amend the Ramsar Convention ("Paris Protocol") 1985: Vienna Convention on the Protection of the Ozone Layer 1987: Montreal Protocol on Substances that Deplete the Ozone Layer 1987: Our Common Future: Report of the World Commission on Environment and Development ("Brundtland Report") 1989: Convention on the Control of Trans-boundary Movements of Hazardous Wastes and Their Disposal ("Basel Convention") 11

12 4.2. Najznačajnije konvencje i protokoli relevantni za održivi razvoj 1992: Agenda 21 (United Nations Conference on Environment and Development (UNCED / "Earth Summit"), Rio de Janeiro 1992: Framework Convention on Climate Change (UNFCCC) 1992: Convention on Biological Diversity 1992: Protocol on Bio-safety to the Convention on Biological Diversity ("Cartagena Protocol") 1992: Convention on the Protection and Use of Trans-boundary Watercourses and International Lakes ("Water Convention") 1994: Convention to Combat Desertification in Those Countries Experiencing Serious Drought and/or Desertification, Particularly in Africa 1997: Protocol to the UNFCCC ("Kyoto Protocol") 12

13 4.2. Najznačajnije konvencje i protokoli relevantni za održivi razvoj 1998: UNECE Convention on Access to Information, Public Participation in Decision-Making and Access to Justice in Environmental Matters ("Aarhus Convention") 1998: Convention on the Prior Informed Consent Procedure for Certain Hazardous Chemicals and Pesticides in International Trade ("Rotterdam Convention") 1999: Protocol on Water and Health to the Water Convention 2000: The Cartagena Protocol on Bio-safety ("Cartagena Protocol") 2000: Protocol on Liability and Compensation for Damage Resulting from Trans-boundary Movements of Hazardous Wastes and Their Disposal to the Basel Convention ("Basel Protocol") 2001: Convention on Persistent Organic Pollutants ("Stockholm Convention") 13

14 4.2. Najznačajnije konvencje i protokoli relevantni za održivi razvoj 2002: Johannesburg Declaration on Sustainable Development 2003: Protocol on Pollutant Release and Transfer Registers to the Aarhus Convention ("Kiev Protocol") 2003: The Protocol on Civil Liability and Compensation for Damage Caused by the Trans-boundary Effects of Industrial Accidents on Trans-boundary Waters to the Water Convention 2003: Convention on the Protection and Sustainable Development of the Carpathians ("Carpathian Convention") 2010: The Nagoya Protocol on Access to Genetic Resources and the Fair and Equitable Sharing of Benefits Arising from their Utilization to the Convention on Biological Diversity ("Nagoya Protocol"). 14

15 4.3. Zašto je i dalje životna sredina ugrožena a održivi razvoj daleko 15

16 4.3. Zašto je i dalje životna sredina ugrožena a održivi razvoj daleko Kjoto protokol Promene u prirodi Globalno zagrevanje Efekat staklene bašte Posledica emisije gasova Vazduh ne zna za granice Prvi korak bio je usvajanje Okvirne konvencije Ujedinjenih nacija o promeni klime (9. maja godine) Ovom konvencijom je utvrden sistem za razmenu podataka o gasovima koji stvaraju efekat staklene bašte, dok je rešavanje pitanja načina ograničavanja emisije tih gasova odloženo za neki budući trenutak. Naša zemlja je ratifikovala Okvirnu konvenciju UN o promeni klime (Međunarodni ugovori i 2/97). 16

17 4.3. Zašto je i dalje životna sredina ugrožena a održivi razvoj daleko Kjoto protokol je usvojen na trećoj Konferenciji članica Okvirne konvencije UN o promeni klime koja je održana decembru god. u Kjotu, u Japanu. Za stupanje na snagu bilo je potrebno da ga ratifikuje najmanje 55 država i da države koje su ratifikovale protokol čine najmanje 55% zagađivača. Protokol je stupio na snagu 16. februara godine kada je Rusija ratifikovala Protokol. SAD i neke manje države odbile su da prihvate Kjoto protokol. Srbija je ratifikovala Kjoto protokol 24. septembra godine pred održavanje Šeste konferencije Životna sredina za Evropu (Beograd, ) 17

18 4.3. Zašto je i dalje životna sredina ugrožena a održivi razvoj daleko Promoviše, podstiče istraživanje i razvoj i povećanu upotrebu, novih i obnovljivih vidova energije Promoviše i podstiče tehnologije za kontrolu emisije ugljen-dioksida i naprednih i inovativnih ekološki zdravih tehnologija Promoviše održive oblike poljoprivrede u svetlu razmatranja klimatskih promena Ograničava ili smanjuje emisiju gasova staklene bašte koje ne kontroliše Montrealski Protokol Najvažniji uspeh ovog protokola je utvrđivanje obaveze ograničenja i smanjivanje emisije šest gasova koji stvaraju efekat staklene bašte: Ugljen-dioksida (CO2), Metana (CH4), Azotoksida (N2O), Hlorofluorougljovodonika (HFC), Perfluorougljenika (PFC) i Sumporheksafluorida (SF6). 18

19 4.3. Zašto je i dalje životna sredina ugrožena a održivi razvoj daleko Mehanizmi zajedničke implementacije Mehanizmi čistog razvoja Mehanizmi trgovine emisijama HVALA NA PAŽNJI MISLI GLOBALNO, DJELUJ LOKALNO 19